Connect with us

Bar

URA, CIVIS i Albanska alternativa zajedno u Baru: Bar će biti svoj na svome

Published

on

,,Naš tim će ostvariti sjajan rezultat i to će biti početak jedne uspješne koalicije. Važno je da građani i građanke Bara izađu na izbore i odluče u kom pravcu će se razvijati naš grad. Dosadašnji, put prosipanja magle i obećanja koji je trasirao DPS, mislim da je za nama. Imali su priliku da pokažu šta znaju i propustili su je. Mi želimo da pokažemo šta znamo i vjerujemo u potencijale Bara”, saopštio je tokom današnje predaje liste koalicije Dr. Dritan Abazović – “Može Bar. Može Crna Gora” Građanski Pokret URA – Civis – Albanska alternativa njen nosilac i potpredsjednik URE Goran Đurović.

Kako je istakao, svakoj mjesnoj zajednici u Baru fali mnogo toga. ,,Nedopustivo je da naš Ostros bude potpuno zaboravljen, da nema vode. Nedopustivo je da Mrkojevići pate zbog onakvog puta pate već 30 godina. Ukoliko budem u poziciji da upravljam ovim gradom, ovo će biti prioriteti. Naš centar grada je zapušten, i trebaju mu promjene. Predio kod Robne kuće je neugledan, a Bar to ne zaslužuje. Jedan od naših ciljeva biće i rješavanje pitanja gužvi, loše organizovanog saobraćaja, kao i parkinga na Virpazaru. Stari Bar je jedno bogatstvo koje niko nema, a koje nije iskorišćeno. Mi ćemo iskoristiti značajna sredstva da taj dio grada revitalizujemo. Nećemo zaboraviti ni ostale mjesne zajednice. Svemu ovome će doprinijeti odlučna borba koju lider URE dr Dritan Abazović vodi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je garant da Bar može napredovati. Renoviraćemo Dom zdravlja, napraviti škole i vrtiće. Iz Bara se mnogo uzimalo, a malo vraćalo. On ne smije da bude jedna mjesna zajednice Podgorice. On mora biti svoj na svome, zato što ima luku, more, Skadarsko jezero, Virpazar, i divne ljude. Može Bar, može Crna Gora”, naveo je Đurović.

,,Posebno mi je zadovoljstvo da sa prijateljima iz URE i CIVIS-a učestvujemo na izborima, jer naša koalicija ima sve one osobenosti koje ima i Bar. Drago mi je da učvršćujemo saradnju, posebno imajući u vidu zajedničko iskustvo na državnom nivou. Pokazali smo da manjinske partije ne sarađuju samo sa jednom strukturom, već da postoje i druge građanske opcije koje imaju ispruženu ruku. U Ulcinju smo ostvarili odličan rezultat, i vjerujem da će se to nastaviti dalje u Baru. Cilj nam je da u lokalnom parlamentu bude i predstavnik Albanaca i da na taj način manjine i njihovi zahtjevi i problemi budu još vidljiviji”, kazao je lider Albanske alternative i predsjednike Opštine Tuzi Nik Đeljošaj.

Promjene na Ostrosu, u Mrkojevićima ali i u drugim djelovima Bara, najavio je on, ustupiće odmah, i to zahvaljujući radu Uprave kapitalnih investicija i Vlade Crne Gore. ,,Pokazaćemo da ne postoje samo one dvije strane koje dijele Crnu Goru, već i ova koja miri. Možemo zajedno ka razvoju naše države i svih njenih opština”.

Lista barskog odbora Građanskog pokreta URA, Saveza građana CIVIS i Albanske alternative, prema riječima kandidata za odbornika iz redova CIVIS-a Miloš Rajović, predstavlja svijetli primjer multietničke i građanske liste. ,,Uvjeren sam da će ona ostvariti dobar rezultat. Pozivam sve građane i građanke Bara, naše mlade, sportiste i sve druge da izađu na lokalne izbore i podrže našu koaliciju“, zaključio je on.

Izbornu listu koalicije barske URE, CIVIS-a i Albanske alternative čine:

Goran Đurović, diplomirani ekonomista

Darko Pekić, magistar inovacija

Ferida Peročević, specijalista javnog sektora

Miloš Rajović CIVIS, magistar pravnih nauka

Ivana Martinić, diplomirani pravnik

Artan Çobi AA, diplomirani ekonomista

Aleksandar Mijović, preduzetnik

Lejla Kojić, arhitekta

Dina Kukalj, magistarka violine

dr Milenka Vraneš Grujičić, ljekar specijalista

Žarko Šćekić CIVIS, privrednik

Svetlana Useinović, profesorica matematike

Veljko Banović, penzioner

Dino Duraković, privrednik

Adrijana Drenjanin, spec. finansijskog menadžmenta

Nebojša Barjaktarović, diplomirani ekonomista

Deniz Suljević, preduzetnik

Milena Kovačević CIVIS, politikološkinja

Fikret Zoronjić, diplomirani ekonomista

Sanja Mećikukić, diplomirani inženjer organizacionih nauka

Ljiljana Dabanović, rukovodilac prodaje

Fejzo Brkanović, preduzetnik

Tamara Stijepović, profesorica flaute

Adem Hodžić, diplomirani ekonomista

Daniela Banović Đurović, inženjer saobraćaja

Emina Rastoder, profesorica italijanskog jezika I književnosti

Velović-Fabian Vladimir-Guy, električar

Mevludin Mujić, građevinski tehničar

Vera Milačić Brkanović, profesorica književnosti

Ivan Joličić CIVIS, inženjer pomorstva

Azra Abazović, menadžer u poslovno-civilnoj bezbjednosti

Željko Pačak, pomorski spasioc

Bojana Knežević, politikološkinja

Edin Hamzić, nautički tehničar

Biljana Dašić, službenica

Aleksandar Čabarkapa CIVIS, preduzetnik

Željko Kosović, preduzetnik

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.