Connect with us

Art

Otvaranja izložbe crteža i kolaža Kristine Milivojević pod nazivom Inkarnati

Published

on

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u utorak, 4. oktobra 2022. godine, s početkom u 19 časova, u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu, biće otvorena izložba crteža i slika umjetnice Kristine Milivojević pod nazivom Inkarnati.

Izložbu će otvoriti Katarina Gazić Ilić, istoričarka umjetnosti. Kustoskinja izložbe je mr Miliijana Istijanović.

Dio teksta iz kataloga Nede Radoičić, istoričarke umjetnosti i nezavisne kustoskinje:

„Kristina Milivojević ukazuje na postojanje skrivenih veza i fragmentacija. Nesagledivost i nesavladivost nameću se kao osećanja koja provejavaju njenim radovima. Umetnica fingira razorni karakter savremene civilizacije i njenu hermetičnost. Preispituje i razmekšava okamenjene filozofske tradicije. Usmerava se u pravcu neponovljivosti događaja. Umetnica kreira dubinski subverzivne radove razbijaći preovlađujuću indiferentnost. Razmatra pitanja pluralizacija smisla i upitnog, uzdizanja vrhovnih istina. Milivojevićeva kreira vrste mentalnih slika, burno reagujući na raznovrsna stanja sveta. Inkarnate i zgrade analogno tretira kao vrste zaštitnih opni kojima se natkriva sve što je potisnuto i skriveno. Bavi se ispitivanjem forme kao prisustva i filozofskim uzdizanjem osećanja. Metamorfoze predstavljaju osnovne motivske smernice njenog stvaralaštva. Delovi tela koji deluju zajedno i oblikuju svoju sadašnjost, mogu se sagledavati u kontekstu sveprisutnih pokušaja da se ljudsko telo povinuje, imobilizuje i kontroliše, kao i umetničkih strategija otpora. Njene izlomljene kompozicije i kontekstualizacije mogu se posmatrati kao produkti svakodnevnih nemilih događaja i iritacija. Umetnica obelodanjuje iščezlo i izgubljeno sa izvesnom dozom ironije. Učestalo inkorporira rešetkaste strukture kako bi izrazila maglovitost i privid sećanja kroz vizuru ograničenja. Telo kao metafora društva, kao instrument življenog iskustva, i kao površina inskripcije zauzima centralno mesto u savremenoj socijalnoj teoriji. Liotar opisuje kožu kao „prostranu membranu libidinalnog tela” koja funkcioniše kao zona pulsacije intenziteta, u okviru koje čitljivost iskrsava. Pitanja tela, telesnih želja i čežnji tematizuju distinkciju između privatnih i javnih kodova značenja. Integrisanjem različitih delova tela kreirala je taktilnu sponu između njih, i pritom je oformila vrstu živog organskog okruženja. Anticipacije distopijske budućnosti reflektuju se u prepuštenosti imobilnosti i zanemelosti pred tehnološkim progresom. Osetne su De Kirikovske primese metafizičke umetnosti u traganjima za utopijskim purifikacijama od rata, konotacija smrti i destrukcije. Uloga marioneta i avatara u umetnosti je da otkriju težnju ljudske prirode da prikrije, potisne osećanja i pulsacije. Evidentna je funkcija slučajnosti i eksperimentalni kumulativni karakter radova. Izranjaju novi vidovi struktuiranja iskustva putem serije mikro-znakova eksperimentalnog filmskog otelotvorenja. U crtežima se pojavljuje nekoliko struja i melodijskih linija sa damarima spletova tela, koji nagoveštavaju sofisticiranost emotivnih prožimanja. Osobenost autorkinog pristupa najefektnije se odražava u fokusiranju na tiroidnu oblast koja se esencijalno povezuje sa domenom osećanja, senzitivnosti i senzibilnosti. Zalazi u oblasti ekokritičke umetnosti i decentrira poziciju čoveka u odnosu na ostale elemente ekosistema u kome obitava. Umetnica trezveno reaguje na prostore i kontekste u kojima se nalazi. Pravi komparacije između modernističkih minimalističkih fasada i nakićenih, ukrašenih fasada proteklih vremena. Obrađuje fotografije iz porodične arhive, elaborirajući teme sećanja u raznolikim vidovima. Iv Alan Boa tvrdio je da kolažirana površina kombinuje forme „kompleksne geologije” koja ima palimpsestnu strukturu. Kolaže odlikuju postavljeni fragmenti fotografija telesnosti, delova tela iz novinskih isečaka gde inkarnati dolaze do izražaja. Ostvaruje oniričke kolaže Magritovskih prizvuka. Izvodi kolaže u kojima suprotstavlja telesnost delova tela, segmentima gabarita zgrada. U nizu radova konfrontira telesnost plavetnilu prostorije koja asocira na bazenski ambijent, aludirajući na sterilizaciju i na anesteziranost. Izvela je pojedine kolaže koje karakterišu postapokaliptične galaktičke indikacije i hibridni identiteti. Ova izložba je osmišljena kao osobeno polemičko iskustvo. Ambijentalizovana je nemoć i meandriranje osećanja. Dela Milivojevićeve predstavljaju plodove tragalačkih napora da se iznađu solucije protiv skučenosti pogleda.”

Kristina Milivojević, rođena je 1985. godine u Beogradu. Diplomirala je na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti 2009. godine u Beogradu. Trenutno na Master studijama – Audiovizuelne kompozicije, Odsek za umetnost i dizajn na Beogradskoj akademiji poslovnih i umetničkih strukovnih studija. Bavi se umetnošću i eksperimentom izraza kroz različite medije: crtež, slika, grafika, fotografija i video rad. Izlagala je na više kolektivnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Članica je ULUPUDS- a od 2017. godine. Živi i radi u Beogradu.
Izložba će biti otvorena do 17. oktobra 2022. godine.

Art

U Beogradu premijerno prikazan film “Mavena” Baranina Andrije Lekića

Published

on

Svjetska premijera filma “Mavena” autora iz Bara Andrije Lekića održana je sinoć u Mts dvorani, u okviru pretposljednje večeri Međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma DOK #5.

Publika je imala priliku da vidi ostvarenje koje je podijeljeno na četiri priče snimljene u periodu od osam godina.

Kroz priče o krvnoj osveti i njenim posljedicama, fenomenu virdžine, ljubavi između sestre i brata koji ima trajno oštećenje mozga i posljednjim danima oca u terminalnoj fazi maligne bolesti, glavni junak promišlja večna pitanja o stvarnosti, istini, potrazi za domom, sjećanjima i ljubavi.

Ovo je posebno iskustvo za mene jer prikazujem film pred prijateljima, rodbinom i sugrađanima. Zahvaljujem se umjetničkom direktoru Igoru Toholju što je odbabrao ‘Mavenu’ za ovaj festival. Moj film je dijelom autobiografski, ali je zasnovan i na iskustvima mnogih ljudi koje poznajem i na osnovu razgovora koje sam vodio sa njima. Četiri priče iz Crne Gore prikazuju određene pojave u društvu, zatim su tu porodični odnosi i na kraju moj odnos prema tim pričama i tim pojavama“, kazao je Lekić.

Trudio sam se da šire sagledam pitanje identiteta i mentaliteta jednog naroda, koji u najekstremnijim uslovima najviše dolazi do izražaja. Imali smo ukupno pedeset sati materijala i onda sam svake zime tokom nekoliko godina skraćivao taj materijal. Sva muzika koja je korišćena u filmu je snimljena ispod vode, ili na vodi. Svi koji su radili na filmu radili su to na prijateljskoj bazi i veoma sam zahvalan na tome“, rekao je Andrija Lekić.

Film “Mavena” prikazan je u okviru takmičarske selekcije debitantskih dugometražnih dokumentarnih filmova “Enter Dok”.

Nastavi Citanje

Art

U Baru obilježeno 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge

Published

on

Povodom jubileja 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge (SKZ) u Dvorcu kralja Nikole održano je književno veče u organizaciji Srpskog kulturnog društva “Slovo ljubve”.

Priču dugu 130 godina o najznačajnijim ličnostima iz kulture srpskog naroda, iz književnosti, nauke i umetnosti ispričao je ukratko Dragan Lakićević, glavni urednik SKZ.

Navodeći riječi pjesnika Branka V. Radičevića, naglasio je da je Srpska književna zadruga uspela da napiše istoriju srpskog naroda, posao državne akademije nauka, jedne enciklopedijske ustanove.

Lakićević je podsjetio da su SKZ osnovali naučnici, profesori i književnici čija su imena zlatnim slovima upisivana na tablama kulture i u istorijama znamenitih ustanova poput Matice srpske, SANU i SKZ. Oni su, po njegovim riječima, “odredili pravce rada, ciljeve, standarde i uzore koji su se potom, tokom svih decenija kroz borbu i stradanje, držali da zadruga bude dostojna prethodnih izdanja i da na tome istrajava kao što se trudi i danas zahvaljujući svojim časnicima, članovima, autorima, prevodiocima…

Duško Babić, upravnik Srpske književne zadruge, kazao je da je svojom pojavom, radom i idejom koju je širila kroz srpski narod, SKZ pronosila ono najvažnije što je istorija i tradicija čuvala vekovima. Babić je naziva duhovnim ognjištem oko kojeg će se sabirati svi koji govore srpskim jezikom.

Kad vidim ono što je prethodilo nastanku Srpske književne zadruge i ono što je 130 godina radila za srpski narod, čini se da nije pretjerano reći da je ona nastala kao rezultat unutrašnje, imanentne nužnosti srpske kulture i istorije“, istakao je Babić.

Prof. dr Milo Lompar – predsednik Srpske književne zadruge istikao je kako je u službi cjelovitosti srpskog naroda osnovana u trenutku kad je uspon srpske države predstavljao i uspon njene inteligencije, univerziteta, omladine, Srpska književna zadruga oblikovala u svojim izdanjima i u “Kolu” djela najznačajnijeg srpskog pjesnika Petra II Petrovića NJegoša.

U SKZ bili su zajedno ‘obrenovićevci’ i ‘karađorđevci’, sekularisti i ljudi podani pravoslavnoj vjeri, ministri i opozicija, bili su zajedno profesori, duhovnici, novinari, pisci… Srpska književna zadruga je u svim tim sadržajima imala centralno mjesto i svog centralnog pjesnika, Njegoša. Uslijedilo je, 1912. godine, izdanje ‘Manjih pjesama NJegoševih’ i čuvena ‘Noć skuplja vijeka’, a nakon njih ‘Luča mikrokozma’ i ‘Gorski vijenac’”, naveo je Lompar.

(Novosti)

 

Nastavi Citanje

Art

Predizborni poklon – hit “Bar je Car” (VIDEO)

Published

on

Koalicija “Dragan Tufegdžić – Idemo, ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar!” poklonila je sugrađanima pjesmu “Bar je Car”.

“Privilegovani da živimo u Baru, za nas najljepšem gradu na svijetu, imali smo  obavezu da pokušamo da mu se odužimo!

U to ime poklanjamo Baru pjesmu Bar je Car. Pjesma simbolizuje sve ono što naša opština predstavlja i što ćemo se truditi da sačuvamo.
Autor kompozicije i teksta je Slavko Milovanović, koji je ujedno i vokal dok su autori aranžmana Mladen i Ljubiša Stojanović iz beogradskog studija 69, kojima dugujemo veliku zahvalnost.

Naš Bar to zaslužuje, naši ljudi to zaslužuju jer Bar je Car!
Bar spaja dvije obale, tri vjere i sve dobre ljude!, navodi se u saopštenju koalicije “Dragan Tufegdžić – Idemo, ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar!”.

Pogledajte:

Podsjećamo da će sjutra Barani imati priliku da uživaju u koncertu Gorana Pejovića Gule i Katapulta u dvorani Kulturnog centra od 20:00. ULAZ SLOBODAN!

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.