Connect with us

Art

U Baru obilježeno 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge

Published

on

Povodom jubileja 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge (SKZ) u Dvorcu kralja Nikole održano je književno veče u organizaciji Srpskog kulturnog društva “Slovo ljubve”.

Priču dugu 130 godina o najznačajnijim ličnostima iz kulture srpskog naroda, iz književnosti, nauke i umetnosti ispričao je ukratko Dragan Lakićević, glavni urednik SKZ.

Navodeći riječi pjesnika Branka V. Radičevića, naglasio je da je Srpska književna zadruga uspela da napiše istoriju srpskog naroda, posao državne akademije nauka, jedne enciklopedijske ustanove.

Lakićević je podsjetio da su SKZ osnovali naučnici, profesori i književnici čija su imena zlatnim slovima upisivana na tablama kulture i u istorijama znamenitih ustanova poput Matice srpske, SANU i SKZ. Oni su, po njegovim riječima, “odredili pravce rada, ciljeve, standarde i uzore koji su se potom, tokom svih decenija kroz borbu i stradanje, držali da zadruga bude dostojna prethodnih izdanja i da na tome istrajava kao što se trudi i danas zahvaljujući svojim časnicima, članovima, autorima, prevodiocima…

Duško Babić, upravnik Srpske književne zadruge, kazao je da je svojom pojavom, radom i idejom koju je širila kroz srpski narod, SKZ pronosila ono najvažnije što je istorija i tradicija čuvala vekovima. Babić je naziva duhovnim ognjištem oko kojeg će se sabirati svi koji govore srpskim jezikom.

Kad vidim ono što je prethodilo nastanku Srpske književne zadruge i ono što je 130 godina radila za srpski narod, čini se da nije pretjerano reći da je ona nastala kao rezultat unutrašnje, imanentne nužnosti srpske kulture i istorije“, istakao je Babić.

Prof. dr Milo Lompar – predsednik Srpske književne zadruge istikao je kako je u službi cjelovitosti srpskog naroda osnovana u trenutku kad je uspon srpske države predstavljao i uspon njene inteligencije, univerziteta, omladine, Srpska književna zadruga oblikovala u svojim izdanjima i u “Kolu” djela najznačajnijeg srpskog pjesnika Petra II Petrovića NJegoša.

U SKZ bili su zajedno ‘obrenovićevci’ i ‘karađorđevci’, sekularisti i ljudi podani pravoslavnoj vjeri, ministri i opozicija, bili su zajedno profesori, duhovnici, novinari, pisci… Srpska književna zadruga je u svim tim sadržajima imala centralno mjesto i svog centralnog pjesnika, Njegoša. Uslijedilo je, 1912. godine, izdanje ‘Manjih pjesama NJegoševih’ i čuvena ‘Noć skuplja vijeka’, a nakon njih ‘Luča mikrokozma’ i ‘Gorski vijenac’”, naveo je Lompar.

(Novosti)

 

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Art

Besmrtni

Published

on

Posvećeno Darku Vujoševiću

Autor: Neven MILAKOVIĆ

 

Ječala su muklo manastirska zvona,

Novopredstavljenog sveca proslavljala,

Na tren od vječnosti, sva je vasiona

Pred čovjekom većim od nje same stala.

 

Taman se obale bješe dokopao,

Grč mu se odlučni razlio po licu,

Kad je u vrtlogu Janu ugledao,

Gdje otima mraku svoju djevojčicu.

 

Nije zaplivao, nego poletio,

Anđeo ne pliva, no Bogolik leti,

Ni tren malovjerni nije izgubio,

Divno li se boreć` sa smrću umrjeti.

 

Janu, Ratka, čedo njino, zagrlio

I vaznio Bogu kao vitez sveti,

Sve nas je odozgo, znam ja, zakrstio,

Znam… kada ojuži, rijetki će vidjeti,

 

Kako se za sve nas, duša dobra, moli,

Poručujuć` da je svijet ovaj varka,

Kad vas zlo, jed, sumnja… bezbožnička skoli,

Sjetite se braćo, besmrtnoga Darka.

 

Nastavi Citanje

Art

Bara se sjetim

Published

on

PIŠE: Vuko MARTINOVIĆ

 

 

 

BARA SE SJETIM

Bara se sjetim u snovima

Još sam mlad

Sjetim se Bara kada u ruku uzmem badem

Badem kao oči one koju sam toliko volio

Miris soli i borova i otvoreni nar

U Bar

Bi da me vrate

Kao da nisam ni odlazio

Hodnici sjećanja se otključaju i rašire na svaki zvuk sličan morskom

Na talas koji u čamac uporno udara

Bara se sjetim i kad loptica iz flipera izleti

Pogura me prema igraonici kod Dode

I starom kosturu autobusa koji mi je sa džuboksom, tiltovanjem i igricama tako bio Amerika pedesetih

Djeci kada kažem

Ne možete ići sami

Ne možete do kasno, drugo je vrijeme sada

Bara se sjetim i prekorim se

Ne budi licemjer

Odrastao si u gradu u kojem su ne tako davno bande vladale ulicama

Kriminalci i ubice su zavodile red

Pucalo se dugim devetkama, heklerima, snajperima, nije se žalilo municije

Otimalo se, ubijalo, gladovalo i strahovalo

Strahovalo, ali samo ponekad

Jer se moralo živjeti

I noću dođe san

Šetam sa prijateljima

Proljeće je

Bašte se otvaraju

Iz Avguste nam se javlja Dušica

Bracko i Zoki mašu iz Varadera

Stigli smo do korza koje se puni

Ljeto je

Kačimo jakne na kaktuse

Iz R&R-a se čuje „Par godina za nas”

Tek smo kod dvorca, a zahladilo je

I lišće nam se mota oko nogu

Vjetar sa sjevera pojačava

Utiskuje nam mraz u kosti

Stižemo do mosta

Pogled u Željeznicu mi ježi kožu

Patke su okovane u ledu

Budim se u znoju

Svjestan da se vrijeme ne može vratiti

Bara se sjetim kada u šaci stisnem badem

Badem kao oči one koju sam toliko volio

Bara se sjetim u snovima

Još sam mlad

Nastavi Citanje

Art

Njegoševo ustrojstvo države, poezija i filozofija su duhovna baština koja nadmašuje vrijeme i podsjeća na naše istorijske korijene

Published

on

Poštovane sugrađanke i sugrađani,

sa zadovoljstvom i ponosom danas obilježavamo 13. novembar – Njegošev dan, praznik crnogorske kulture i nacionalne baštine.

Dozvolite mi da vam u ime Skupštine opštine Tivat, a i lično, uputim najsrdačnije čestitke.

Na današnji dan, sjedinjujemo se u počitovanju života i djela Petra II Petrovića Negoša, našeg velikog vladara i poete, čija su djela ostavila neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore. Njegoševo ustrojstvo države, poezija i filozofija predstavljaju duhovnu baštinu koja nadmašuje vrijeme i podsjeća na naše istorijske korijene.

Na ovaj dragoceni praznik kulture prilika je da se sjedinimo u proslavi naših tradicija, običaja i jedinstvu. Neka naša srca budu ispunjena ponosom na naše kulturno bogatstvo i naš identitet.

Svim građanima Tivta i Crne Gore upućujem najiskrenije čestitke povodom Njegoševog dana.

Neka ova svijetla tradicija nastavi da nas obogaćuje i da jedinstvo u kulturnom nasleđu bude temelj naše budućnosti.

mr Miljan Marković
Predsjednik Skupštine opštine Tivat

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.